preskoči na sadržaj

Osnovna škola Jurja Habdelića Velika Gorica

Login
Google pretraživanje
 internet  školu

Upute za snalaženje

urednica mrežnih stranica:
Goranka Braim Vlahović
jurekove.vijesti@gmail.com
Rezultati natjecanja

državna

 Informatika
 Rebeka Ćaćić, 8. c
1. i 8.
 

županijska

 Geografija
 Kristijan Jerbić, 5. c
16.
 
 Hrvatski jezik
 Laura Črnjak, 8. d
6.
 
 Atletika                               
 Ivan Šaban, 8. b
5.
 Matej Abramović, 8. a 8.
 Ivan Kurtić, 8. a
 Petar Landeka, 8. a
 Ivan Grahovac, 8. b
 Ivan Kalisar, 8. b
 Dominik Šprihta, 7. a
 Bartol Pavelić, 7. a
 Ivan Filipović, 7. b
 Josip Galjuf, 7. b
 
 Laura Črnjak, 8. d
5.
 Dominik Šprihta, 7. a
14.
 
 Kemija
 Rebeka Ćaćić, 8. c
3.
 Laura Črnjak, 8. d
4.
 Gita Košir, 8. d
7.
 Marta Huzjak, 8. d 10.
 Petar Jelić, 8. c 15.
 
 Informatika
 Rebeka Ćaćić, 8. c
1.,1.
 Marko Đuretić, 6. b
3.
 Kristijan Jerbić, 5. c
4.
 
 Fizika
 Rebeka Ćaćić, 8. c
3.
 Petar Grubić, 8. a
15.
 Petar Jelić, 8. c
22.
 
 Matematika
 Kristijan Jerbić, 5. c
2.
 
 Njemački jezik
 Petra Juričević, 8. d
1.
 Jakov Čuić, 8. d
2.
 Laura Črnjak, 8. d
2.
 
 Engleski jezik
 Kiara Lovrek, 8. d
6.
 
 Badminton                               3.
 Ivan Kalisar, 8. b
 Bartol Pavelić, 7. a
 Vito Petranović, 7. a
 Andi Pandžić, 6. a
 
 Badminton                               6.
 Ema Jagodić, 7. a
 Jana Jurkić, 7. a
 Franka Bendeković, 7. a
 Anea Kanzler, 7. a
Informacije, otvoreni sati

Popis udžbenika

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Jurekove vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Pajo Kanižaj
Autor: Goranka Braim Vlahović, 28. 5. 2014.

Teško je pisati o pjesnicima, oni su čuđenje u svijetu, njih naprosto morate doživjeti!

Iz prve ruke imali smo priliku doživjeti jednog od najzanimljivijih dječjih pjesnika, Paju Kanižaja, osobenu ličnost, duhovitog i aforističnog pisca koji se još uvijek čudi svijetu oko sebe i koji iščitava smisao i svakoj riječi pristupa kao igrački.

Odrasli koji nikad ne prestaju biti djeca, oni su koji su djeci najbliži i uče ih kako odrastati.


Paju Kanižaja susreli su 27. svibnja učenici 7. i 8. razreda, pročitao im je brojne svoje pjesme i Zapise odraslog limača koje toplo preporučamo.

I pjesniku je bilo zanimljivo u našoj školi, svidjeli su mu se likovni radovi i zmajevi u školskoj knjižnici kojoj je poklonio zbirku pjesama, a i našoj Lauri je poklonio knjigu s posebnom posvetom.

Hvala mu na nezaboravnom susretu!


BIOGRAFIJA

Pajo (Pavao) Kanižaj rodio se u podravskom selu Đelekovcu pored Koprivnice 22. srpnja 1939. Đelekovec mu je rodno selo, a Koprivnica rodni grad u kojem je živio od pete godine i završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje sada živi.

Bio je glavni urednik satiričko-humorističkih časopisa Paradoks, Paradoksi i Žalac, te je uređivao humor u Studentskom listu (Semafor), Vjesniku i Večernjem listu, a na Hrvatskoj televiziji (i kad se zvala Televizija Zagreb) uređivao je zabavne emisije, humorističke i serije za djecu. Bio je i urednik umjetničkog programa.

Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo (Zlatno Kerempuhovo pero, Zlatna sirena) kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.

Na Prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike Samobor-71 nagrađen je Zlatnom lirom. Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane (Vužgi, Hrvatski kraj, Moja domovina, Beat na moru).

U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo.

Na početku satiričke karijere dobio je za jednu humoresku vrlo prestižnu nagradu – 4 mjeseca!


BIBLIOGRAFIJA

Knjige za djecu i omladinu:

  • Bila jednom jedna plava, 1970. (nagrada Ivana Brlić Mažuranić)

  • Prsluk pucam, 1976.

  • Šarabara, 1976.

  • Zeleni brkovi, 1986.

  • Zdrprmapan, 1990.

  • 3čave pjesme, 1993. (nagrada Grigor Vitez – 6 izdanja)

  • Čudo u djetetu, 2002. (pjesme)

  • Zapisi odraslog limača, 1978. (roman za djecu  i omladinu – 8 izdanja)

  • Kad sam bio odrastao, 1983.

  • Ta divna čudovišta, 1988.

  • Druge i treće priče, 1995. (priče)

  • Prozor u prozu, 2003.

  • Vegetarián mäsojed, 2006. (izbor proze na slovačkom)

 

Knjige za odrasle:

  • Na golom otoku, 1967. (satiričke priče i aforizmi)

  • Jedi bližnjega svoga, 1970. (aforizmi) 

  • Kralju Tomislavu, 1971. (kajkavske pjesme)

  • Naprijed u rikverc, 1988. (aforizmi)

  • Jedna stvar na P., 1988. (pjesme)

  • Fris deinen Nachsten, 1989. (aforizmi na njemačkom)

  • Srhovi, 1995. (haiku pjesme)

  • I onda neš pil, 1995. (kajkavske pjesme) 

  • Grebigrami, 1997. (epigrami)

  • Autobiografia aforizmy inezmy,1999. (izbor iz stvaralaštva za odrasle i djecu na hrvatskom i slovačkom)

  • Prometej s Golog otoka, 2005. (humoristično-satirička proza)

  • Čuvajte mi mjesečinu, 2005. (satirički zapisi)

  • Osmjesi i podsmjehavanja, 2007. (izbor pjesama)

 

Napisao je stihove za četrdeset pet slikovnica, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i  dva cjelovečernja filma.

Kao dramski pisac napisao je nekoliko kazališnih (E moj Gorane, Prvi cvjetni rat, Minica, Šarabara, Djevojčica i neman – prema  priči Ivane Brlić Mažuranić)),  televizijskih (E moj Gorane, Guske koje nisu spasile Rim) i desetak radio-drama za djecu i radio-komedija od kojih su neke i nagrađivane.

Napisao je i scenarij za cjelovečernji film prema romanu Ivane Brlić Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

Humoristički i satirički tekstovi prevođeni su mu na njemački, talijanski, ruski, poljski, češki, mađarski, bugarski, albanski, slovenski, makedonski i ponajviše slovački jezik.

Od 1990. godine u rubrikama pod naslovom Dva jaja Paje Knižaja objavljuje epigrame u Studiju, Vjesniku, Večernjem listu i Areni, a posljednjih pet godina u Varaždinskim vijestima.

preuzeto sa stranica Društva hrvatskih književnika

 

 

aforizam (grč. φορıσμός: kratka izreka, definicija), izreka koja se jezgrovitim, poentiranim oblikom izdvaja iz proznog teksta u kojem se pojavljuje. Nefikcionalnost ju razlikuje od vica i anegdote, prozni značaj od gnome i epigrama, izlučenost iz cjeline od filozofske teze, a individualno autorstvo od poslovica i krilatica. U aforizmu se misao, uvid, sud ili stav obično formuliraju u obliku antiteze, paradoksa, hiperbole, igre riječima, aluzije ili kakva obrata.

satira (prema lat. satura: puna), književno djelo u kojem se napada pojedinac ili zajednica, kakva mana, karakterna osobina, uvjerenje i sl. Predmet napada podvrgava se ismijavanju, ironiziranju, osudi i prijeziru, bilo da je riječ o pojedincu bilo o kolektivu.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju