državna
Informatika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1. i 8.
|
županijska
Geografija | |
Kristijan Jerbić, 5. c
|
16.
|
Hrvatski jezik | |
Laura Črnjak, 8. d
|
6.
|
Ivan Šaban, 8. b
|
5. |
Matej Abramović, 8. a | 8. |
Ivan Kurtić, 8. a | |
Petar Landeka, 8. a | |
Ivan Grahovac, 8. b | |
Ivan Kalisar, 8. b | |
Dominik Šprihta, 7. a | |
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
Ivan Filipović, 7. b
|
|
Josip Galjuf, 7. b
|
Laura Črnjak, 8. d
|
5.
|
Dominik Šprihta, 7. a
|
14.
|
Kemija | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
Laura Črnjak, 8. d
|
4.
|
Gita Košir, 8. d
|
7.
|
Marta Huzjak, 8. d | 10. |
Petar Jelić, 8. c | 15. |
Informatika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1.,1.
|
Marko Đuretić, 6. b
|
3.
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
4.
|
Fizika | |
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
Petar Grubić, 8. a
|
15.
|
Petar Jelić, 8. c
|
22.
|
Matematika | |
Kristijan Jerbić, 5. c
|
2.
|
Njemački jezik | |
Petra Juričević, 8. d
|
1.
|
Jakov Čuić, 8. d
|
2.
|
Laura Črnjak, 8. d
|
2.
|
Engleski jezik | |
Kiara Lovrek, 8. d
|
6.
|
Badminton 3.
|
|
Ivan Kalisar, 8. b
|
|
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
Vito Petranović, 7. a
|
|
Andi Pandžić, 6. a
|
Badminton 6.
|
|
Ema Jagodić, 7. a
|
|
Jana Jurkić, 7. a
|
|
Franka Bendeković, 7. a
|
|
Anea Kanzler, 7. a
|
« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl.
Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na globalnoj razini.►
Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se na taj način gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje što možete vidjeti i na karti.
Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.
Ovogodišnja je tema Međunarodnog dana materinskoga jezika: višejezično obrazovanje – nužnost transformacije obrazovanja.
Višejezično obrazovanje koje se temelji na materinskom jeziku olakšava pristup i uključivanje u učenje za skupine stanovništva koje govore nedominantne jezike, jezike manjinskih skupina i autohtone jezike.
Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njemu je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik vezan uz ljudsku prošlost, on je vezan uz sadašnjost i budućnost. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.
U povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika Nacionalna i sveučilišna knjižnica na svojem je portalu Virtualne izložbe NSK objavila virtualnu izložbu Hrvatske gramatike koja je posvećena hrvatskim dopreporodnim gramatikama u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Među njima se svakako ističe gramatika Bartola Kašića Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.), odnosno Osnove ilirskoga jezika kao prva gramatika hrvatskoga književnog jezika i prvi pokušaj njegova normiranja.
Izložba Hrvatske gramatike na vremenskoj crti kronološki prikazuje digitalizirane gramatike do ilirizma, a u posebnoj kategoriji donosi i podatke o njihovima autorima te dodatno upoznaje javnost sa zbirkom digitaliziranih gramatika iz fonda NSK. Za ljubitelje pitalica pripremljena je i provjera znanja o povijesti hrvatskih gramatika do ilirizma i njihovim autorima.