2023-02-21 09:45:00

Međunarodni dan materinskog jezika

Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na globalnoj razini.

Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se na taj način gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje što možete vidjeti i na karti.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

Ovogodišnja je tema Međunarodnog dana materinskoga jezika: višejezično obrazovanje – nužnost transformacije obrazovanja.

Višejezično obrazovanje koje se temelji na materinskom jeziku olakšava pristup i uključivanje u učenje za skupine stanovništva koje govore nedominantne jezike, jezike manjinskih skupina i autohtone jezike.

Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njemu je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik vezan uz ljudsku prošlost, on je vezan uz sadašnjost i budućnost. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.

U povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika Nacionalna i sveučilišna knjižnica na svojem je portalu Virtualne izložbe NSK objavila virtualnu izložbu Hrvatske gramatike koja je posvećena hrvatskim dopreporodnim gramatikama u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Među njima se svakako ističe gramatika Bartola Kašića Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.), odnosno Osnove ilirskoga jezika kao prva gramatika hrvatskoga književnog jezika i prvi pokušaj njegova normiranja.

Izložba Hrvatske gramatike na vremenskoj crti kronološki prikazuje digitalizirane gramatike do ilirizma, a u posebnoj kategoriji donosi i podatke o njihovima autorima te dodatno upoznaje javnost sa zbirkom digitaliziranih gramatika iz fonda NSK. Za ljubitelje pitalica pripremljena je i provjera znanja o povijesti hrvatskih gramatika do ilirizma i njihovim autorima.


Osnovna škola Jurja Habdelića Velika Gorica