Osnovna škola Jurja Habdelića Velika Gorica
državna
| Informatika | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1. i 8.
|
županijska
| Geografija | |
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
16.
|
| Hrvatski jezik | |
|
Laura Črnjak, 8. d
|
6.
|
|
Ivan Šaban, 8. b
|
5. |
| Matej Abramović, 8. a | 8. |
| Ivan Kurtić, 8. a | |
| Petar Landeka, 8. a | |
| Ivan Grahovac, 8. b | |
| Ivan Kalisar, 8. b | |
| Dominik Šprihta, 7. a | |
|
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
|
Ivan Filipović, 7. b
|
|
|
Josip Galjuf, 7. b
|
|
|
Laura Črnjak, 8. d
|
5.
|
|
Dominik Šprihta, 7. a
|
14.
|
| Kemija | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
|
Laura Črnjak, 8. d
|
4.
|
|
Gita Košir, 8. d
|
7.
|
| Marta Huzjak, 8. d | 10. |
| Petar Jelić, 8. c | 15. |
| Informatika | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1.,1.
|
|
Marko Đuretić, 6. b
|
3.
|
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
4.
|
| Fizika | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
|
Petar Grubić, 8. a
|
15.
|
|
Petar Jelić, 8. c
|
22.
|
| Matematika | |
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
2.
|
| Njemački jezik | |
|
Petra Juričević, 8. d
|
1.
|
|
Jakov Čuić, 8. d
|
2.
|
|
Laura Črnjak, 8. d
|
2.
|
| Engleski jezik | |
|
Kiara Lovrek, 8. d
|
6.
|
|
Badminton 3.
|
|
|
Ivan Kalisar, 8. b
|
|
|
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
|
Vito Petranović, 7. a
|
|
|
Andi Pandžić, 6. a
|
|
Badminton 6.
|
|
|
Ema Jagodić, 7. a
|
|
|
Jana Jurkić, 7. a
|
|
|
Franka Bendeković, 7. a
|
|
|
Anea Kanzler, 7. a
|
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Prilika je to da se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga nacionalnog identiteta, govori što više i širi svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika. ►
Tako je 22. veljače Hrvatski sabor proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnim pismom, a ujedno je to i Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Na portalu Glagoljica.hr okupila je digitaliziranu građu raznih knjižnica i baštinskih ustanova i tako učinila dostupnim bogato glagoljsko nasljeđe.
Institut za hrvatski jezik na jezičnom portalu na adresi jezik.hr, okupio je sve važne jezične izvore Instituta, uz brojne korisne informacije o hrvatskome jeziku kao Hrvatski u školi i Hrvatski na internetu, a kako je ovo i Godina Marka Marulića u spomen na 500. obljetnicu njegove smrti, Institut je objavio i stranicu marulic.hr na kojoj se nalazi tekst njegova epa Judita, u izvorniku i prilagođen današnjim čitateljima.
Već trinaestu godinu zaredom obilježavamo Dane/Mjesec hrvatskoga jezika predstavljajući literarno, dramsko i novinarsko stvaralaštvo naših učenika – sudionika LiDraNa, ove smo godine scenske nastupe vidjeli na priredbama pod nazivom Hrvatski ja volim u oba turnusa.
Na početku ovogodišnje priredbe povodom Dana hrvatskoga jezika zbor nas je pozdravio Hrvatskom pjesmom Augusta Šenoe koju je uglazbio Ivan Zajc.
Oni se u našoj domovini obilježavaju od 1991., a od 1997. godine Dane hrvatskog jezika slavimo svake godine od 11. do 17. ožujka kao spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika koja je objavljena u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.
Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika s namjerom da hrvatski jezik zadrži svoje ime i ostane služben u Hrvatskoj. Deklaracija i njezini tvorci, kao i potpisnici, doživjeli su jaku političku osudu ondašnje vlasti.
Tako je još jednom, nakon niza stoljeća, hrvatski jezik bio i ostao simbol cjelokupnoga hrvatskoga identiteta.
U povijesnom su razvitku našega jezika presudnu ulogu odigrala narječja, no ona su i danas naša posebnost u nematerijalnoj svjetskoj baštini.
Čakavskim narječjem započinje i hrvatska pismenost kao i pisana književnost, a zatim sve važniju ulogu preuzima i kajkavsko narječje.
Juraj Habdelić, po kojem je i naša škola dobila ime, smatra se ocem kajkavske književnosti, a napisao je i prvi kajkavski rječnik.
Za štokavsko narječje vezana je cjelokupna baština dubrovačke književnosti od 16. st. kao i mnoga stara djela iz 18. st.
I danas su živa sva tri hrvatska narječja. Njima se i govori i piše i pjeva. Pogledajte na panou radove nekih naših učenika kajkavaca o svom kraju i jeziku.
Takva živa narječja danas su iznimka i posebnost u Europi i zato su zaštićena kao dio svjetske nematerijalne baštine.
U današnje vrijeme hrvatski se jezik bori sa sve snažnijim uplivom engleskih riječi. One prodiru i kroz masovne medije, glazbu te društvene mreže.
Kažu da se jezik čuva znanjem, stoga ovom prigodom čestitamo i predstavnici naše škole Lauri Črnjak iz 8. d koja će našu školu predstavljati na županijskom Natjecanju iz hrvatskog jezika 20. ožujka.
Kao i svake godine dosad, ovo je prilika kad možemo vidjeti predstavnike naše škole na ovogodišnjem LiDraNu. Literarne radove možete pročitati na stranicama naše škole, a u scenskom izrazu predstavila nam se naša najmlađa sudionica Jasna Iman Pličanić iz 2. c s tekstom Maslačak Dubravke Ugrešić, a njezina je mentorica učiteljica Sandrica Pišković Gojak.
Slijedili su monolozi: Novogodišnje odluke prema priči Tamare Vrbanović kojeg je izveo Mateo Quien Brozičević iz 6. d razreda i Najbolja prijateljica prema romanu Pisma tebi Nike Kovač u izvedbi Kiare Lovrek iz 8. d, oba pod mentorstvom Eme Berger.
Na kraju priredbe pogledali smo skupni nastup Jurekove družbe s igrokazom Bakica Crvenkapica Sanje Lovrenčić. Mentorica je Ivana Babić.
Čuvajte naš hrvatski jezik!
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
