Osnovna škola Jurja Habdelića Velika Gorica
državna
| Kemija | |
|
Laura Črnjak, 8. d
|
10.
|
| Matematika | |
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
19.
|
| Informatika | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1. i 8.
|
županijska
| Sigurno u prometu 6. | |
|
Sara Markelić, 5.
|
9.
|
|
Marta Zagorac, 5
|
11.
|
|
Nikola Belošević, 5.
|
6.
|
| MIvan Gašparac, 5. | 12. |
| Geografija | |
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
16.
|
| Hrvatski jezik | |
|
Laura Črnjak, 8. d
|
6.
|
|
Ivan Šaban, 8. b
|
5. |
| Matej Abramović, 8. a | 8. |
| Ivan Kurtić, 8. a | |
| Petar Landeka, 8. a | |
| Ivan Grahovac, 8. b | |
| Ivan Kalisar, 8. b | |
| Dominik Šprihta, 7. a | |
|
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
|
Ivan Filipović, 7. b
|
|
|
Josip Galjuf, 7. b
|
|
|
Laura Črnjak, 8. d
|
5.
|
|
Dominik Šprihta, 7. a
|
14.
|
| Kemija | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
|
Laura Črnjak, 8. d
|
4.
|
|
Gita Košir, 8. d
|
7.
|
| Marta Huzjak, 8. d | 10. |
| Petar Jelić, 8. c | 15. |
| Informatika | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
1.,1.
|
|
Marko Đuretić, 6. b
|
3.
|
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
4.
|
| Fizika | |
|
Rebeka Ćaćić, 8. c
|
3.
|
|
Petar Grubić, 8. a
|
15.
|
|
Petar Jelić, 8. c
|
22.
|
| Matematika | |
|
Kristijan Jerbić, 5. c
|
2.
|
| Njemački jezik | |
|
Petra Juričević, 8. d
|
1.
|
|
Jakov Čuić, 8. d
|
2.
|
|
Laura Črnjak, 8. d
|
2.
|
| Engleski jezik | |
|
Kiara Lovrek, 8. d
|
6.
|
|
Badminton 3.
|
|
|
Ivan Kalisar, 8. b
|
|
|
Bartol Pavelić, 7. a
|
|
|
Vito Petranović, 7. a
|
|
|
Andi Pandžić, 6. a
|
|
Badminton 6.
|
|
|
Ema Jagodić, 7. a
|
|
|
Jana Jurkić, 7. a
|
|
|
Franka Bendeković, 7. a
|
|
|
Anea Kanzler, 7. a
|
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Na današnji dan prije trideset godina, 15. siječnja 1992. Hrvatska je postala međunarodno priznata zemlja.
Nakon neuspješnih pregovora predsjednika jugoslavenskih republika i teške političke situacije, u Hrvatskoj je raspisan referendum 19. svibnja 1991. Više od 90% građana glasalo je za samostalnu i suverenu hrvatsku državu, odnosno protiv ostanka u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. ►
Na temelju ove odluke, Hrvatski sabor je donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Zatim je diplomatska aktivnost usmjerena prema međunarodnom priznanju.
Stoga su 15. siječnja 1992. sve članice Europske zajednice priznale Republiku Hrvatsku, a još prije su to učinile Slovenija, Litva, Latvija, Ukrajina, Estonija, San Marino, Island i Vatikan.
Premda je još trećina hrvatskog teritorija bila okupirana, Republika Hrvatska priznata je u svojim republičkim granicama. Sljedećih su dana europski pisani i elektronički mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada. Izuzev njemačkih medija koji su priznanje Hrvatske slavilii kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali su isticali da su političari sa zakašnjenjem shvatili što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji, kritizirajući njihovu dotadašnju neučinkovitost.
Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. Iste godine u svibnju Hrvatska je primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. Time je potvrđeno potpuno priznanje međunarodne zajednice. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
pripremili Povjesničari
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
